FORUM KRIMINALISTA I FORENZICARA SRBIJE

Sajt namenjen informisanju kriminalista i forenzicara u Srbiji, kako studenata, tako i zaposlenih kriminalista, forenzicara, tehnicara....
 
PrijemFAQ - Često Postavljana PitanjaTražiRegistruj seLista članovaKorisničke grupePristupi

Share | 
 

 FORENZICKA FONETIKA

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Admin
Admin


Broj poruka : 37
Datum upisa : 06.04.2007

PočaljiNaslov: FORENZICKA FONETIKA   Pon Jul 23, 2007 2:48 pm

NA LETNJOJ SKOLI FORENZICKE LINGVISTIKE I FONETIKE, ODRZANOJ 09-12.07.2007. U PANCEVU, NA DEPARTMANU INTERNACIONALNOG UNIVERZITETA U NOVOM PAZARU, FORENZICKU FONETIKU JE VODILA DR. KATE STOREY WHITE, POZNATI SVETSKI STRUCNJAK ZA OVU OBLAST, INACE IZ VELIKE BRITANIJE. DR. White boravila je 7 dana u Srbiji, obucavajuci polaznike skole, a na osnovu ugovora o saradnji sa Internacionalnim univerzitetom u Novom Pazaru. Zahvaljujuci Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru, i srpski jezik usao je kao jedan od retkih jezika u oblast izucavanja i fonetske analize od strane medjunarodno priznate Audiolex laboratorije (pogledaj link http://audiolex-australia.com/foreign.aspx)

Forenzicka akustika i fonetika bave se akustickom procenom autenticnosti tonskog snimka (npr. kod telefonskih razgovora: otkrivanje naknadne obrade, tonske montaže ili drugih zahvata nacinjenih na snimku). Kod loših audio snimaka može se poboljšati razumljivosti snimljenog materijala. Na snimcima je moguca i identifikacija specificnih zvukova kao npr. lokacija mesta snimanja, analiza pucnja iz vatrenog oružja i sl. Specificni parametri forenzicne fonetike su: karakteristike glasa (fundamnetalna frekvencija, aktivnost i nacin rada glasnica), rezonanca vokalnog trakta (formanti, nazalnost i poremecaji rezonance), suprasegmentalna struktura govora (naglasak, intonacija, ritam i brzina), govorni poremecaji, afektivna stanja i intoksikacija (droga, alkohol ili lekovi) kao faktori prepoznavanja govornika.

POGLEDAJ LINK:
http://audiolex-australia.com/news.aspx

Za pocetak, da bismo objasnili cime se sve moze baviti forenzicka fonetika, objavljujemo jedan od retkih clanaka pisan na nama razumljivom jeziku, koji je pisao Prof. dr Mladen hedjever>




SUDSKA PRAKSA (Vještak: prof. dr. sc. Mladen Hedjever)
PRIMJER JEDNOG SEGMENTA VJEŠTAČENJA AUTENTIČNOSTI AUDIOKASETE
1. Opis i karakteristike sporne mikrokasete
Preslušavanjem trake utvrđeno je da je audio zapis napravljen pri brzini od 1,2 cm/s. To je najniža
moguća brzina snimanja za magnetofonske trake te daje i najlošiju kvalitetu snimke.
Većina diktafona ima dvije moguće brzine prolaska trake koje se koriste prilikom snimanja i
reprodukcije. To su brzine od 1,2 cm/s (1,2 centimetra u sekundi) i 2,4 cm/s. Svaki diktafon ima u sebi
ugrađeni mikrofon koji snima s automatskim, konstantnim pojačanjem signala bez mogućnosti
reguliranja intenziteta snimke. Bolja frekvencijska kvaliteta snimke postiže se na višoj brzini snimanja
(tada se kvalitetnije registriraju više frekvencije), dok se s nižom brzinom gube visoke frekvencije i
dinamika audio zapisa (smanjuje se odnos signal/šum).
Kako bi se ustanovile frekvencijske karakteristike diktafona i mikrokasete izvršeno je
testiranje na starijem tipu diktfona (SANYO, Model TRC 510M) i novoj nekorištenoj mikrokaseti
(TDK MC-90). S obzirom da svi diktafoni i mikrokasete imaju vrlo slične (i ograničene) karakteristike
nije nužno imati originalnu opremu na kojoj je snimanje izvršeno (iako bi bilo poželjno). Testiranje
pomoću bijelog šuma pokazalo je da audio zapis načinjen prema uvjetima za koje se pretpostavlja da
su postojali kod spornog snimanja pokazuje vrlo ograničenu frekvencijsko kvalitetu zapisa s puno
distorzija i šumova (slika br. 1).
Analiza pokazuje da se na traci mogu relativno dobro zabilježiti frekvencije u rasponu od 100
Hz do 3 kHz. U tom rasponu javlja se nelinearno izobličenje u obliku pojačanja frekvencija do 400
Hz, nakon toga se distorzija smanjuje, a iznad 2 kHz počinje dosta nagli pad intenziteta snimke. Na
temelju ove analize može se pretpostaviti da će biti teško s velikom sigurnošću prepoznati i
identificirati glasove govornika. Druga otežavajuća okolnost za identifikaciju glasova prizlazi iz
činjenice da je snimka vjerojatno nastala prije 10 godina a prema pravilima za vršenje identifikacije
govornika za magnetofonske snimke koje su nastale prije 6 ili više godina od trenutka vještačenja,
drastično se smanjuje sigurnost procjene govora.
Slika br. 1: Test snimka bijelog šuma i frekvencijskog odziva
2.2. Analiza autentičnosti tonske snimke
Snimka ne predstavlja prvi primjerak (original) koji je snimljen na diktafonu budući da
uočeni prekidi u montaži ne mogu nastati na ovakav način korištenjem samog diktafona (svi prekidi bi
imali izrazito jake i čujne «klikove», velikih amplituda, što ovdje nije slučaj). Prekidi i montaže koji
su pronađeni na snimci mogu nastati samo ako se originalni snimak prebacuje, montira ili presnimava
na drugi magnetofon gdje se za prijenos audio signala koristi kablovski prijenos, a ne presnimavanje
na principu «zvučnik-mikrofon». Prekrivanje starog zapisa novim također nije moguće izvesti pomoću
samog diktafona.
2.3. Mjesto i vrijeme snimanja
Pažljivim preslušavanjem zapisa uočavaju se sljedeće karakteristike;
�� Primjećuje se relativno slična pozadinska buka (šum) tijekom cijelog zapisa na a-strani trake.
Povremeno (otprilike svakih par minuta) čuje se prolazak motornih vozila.
�� Na b-strani trake šum vozila je konstantan (stiče se dojam da se u blizini nalazi vrlo prometna
cesta).
2
�� Usporednim preslušavanjem primjećuje se i to da je snimka na a-strani “tamnija” a na b-strani
“svjetlija”.
Da bi se objektivno provjerilo ovo zapažanje izvršena je akustička analiza pozadinske buke
odvojeno za svaku stranu trake.
Opis postupka:
1. na svakoj strani izdvojeni su segmenti u kojima nema govornog signala,
2. za svaki uzorak je pomoću digitalnog filtriranja dobiven spektralni profil pozadinskog šuma,
3. na temelju dobivenog profila buke za svaku stranu trake napravljena je eliminacija, (izdvajanje)
šuma od govornog signala tako da je preostao samo šum,
4. iz dobivenog šuma izdvojeno je po 5 minuta kontinuiranog šuma za svaku stranu,
5. zatim je napravljen srednji dugotrajni spektar (LTAS – Long Term Average Spectrum) odvojeno
za a i b stranu.
Krivulje (spektrogrami) prikazani su na donjim slikama (plava krivulja pokazuje prosječni
dugotrajni spektar šuma na a-strani, a crvena krivulja (dodatno obojena žutom plohom) pokazuje
spektar b-strane. Analizom i usporedbom spektara vidljivo je da među njima postoje razlike koje su
vidljive u području do 3,5 kHz (ograničeno je frekvencijskom rasponom i kvalitetom diktafona).
Slika br. 2-a, 2-b: Srednji dugotrajni spektar šuma na “a” i “b” strani trake
Slika br. 2-b: Srednji dugotrajni spektar šuma na “a” i “b” strani trake
Radi zornosti prikaza napravljena je i usporedna akustička analiza pozadinskih šumava u
odnosu na sama ograničenja medija za snimanje. Žuta boja pokazuje realno područje buke/šuma na
svakoj strani mikrokasete (slike br. 3. i 4.). Naranđasta boja predstavlja područje distorzija koje su
uvjetovane kvalitetom mikrofona, medija za snimanje i brzine prolaska trake prilikom snimanja. U
frekvencijskom pojasu ispod 1000 Hz razina okolinske buke znatno je veća na a-strani kasete. Zbog
toga se i stječe subjektivni dojam prilikom preslušavanja da je snimka na a-strani tamnija (dominiraju
niže frekvencije) dok je snimka na b-strani svjetlija (slabije niže frekvencije šuma/buke, a nešto
3
izraženiji viši dijelovi spektra šuma).
Slika br. 3: Spektralna karakterisitika pozadinskog šuma/buke na a-strani kasete
Slika br. 4: Spektralna karakterisitika pozadinskog šuma/buke na b-strani kasete
Zaključak
Na temelju slušne i spektralne analize pozadinskog šuma (buke) može se zaključiti da:
- postoje spektralne razlike u karakteristikama pozadinskog šuma između a i b strane,
- tonski zapisi na a i b strani trake nisu nastali u identičnim prostornim uvjetima i u isto vrijeme,
- ne može se sa sigurnošću zaključiti da li su snimke učinjene u istom prostoru,
- moguće je da je prostor u kojem je snimano bio isti ali je došlo do određenih arhitektonskoakustičkih
promjena (npr. otvoren/zatvoren prozor, promjena položaja na kojem se nalazio
uređaj za snimanje, kako u odnosu na prostor tako u u odnosu na govornike),
- nadalje, moguće je da je snimanje vršeno u više navrata tijekom dana/noći s obzirom na vidljive
razlike u gustoći prometa,
- s obzirom da je utvrđeno da su originalne snimke presnimavane (tonska montaža), moguće je da
je prilikom presnimavanja korišteno i filtriranje zvuka usljed čega je prva snimka “tamnija” a
druga“svjetlija” (ali ne mora značiti da je ovaj “masking” napravljen namjerno).
2. Prekidi u audio zapisu
Prekidi u audio zapisu otkriveni su na temelju analize ekstrahiranog šuma/buke. Svaki prekid
postaje vidljiv na oscilogramu snimke ukoliko se dovoljno poveća vremenska rezolucija prikaza.
Računalnom analizom moguće je otkriti i očitati i vrlo kratke prekide s velikom preciznošću na razini
od nekoliko milisekundi (tisućinke sekunde). Pregledom tonskog zapisa pronađeno je niz prekida koji
su pažljivo analizirani i izdvojeni. Analizom su izdvojena 4 različita tipa prekida koji su opisani na
slikama br. 5. i 6.
Slika br. 5: Stop-start prekidi koji nastaju prilikom naknadnog presnimavanja i tonske montaže
STOP – START PRIMJER I. ���� STOP – START PRIMJER II. ����
Karakteristika u oscilogramu audio zapisa kada se
vrši direktno presnimavanje ili montaža snimke
(prebacivanjem s jednog magnetofona na drugi)
pokazuje oštar vertikalni rez koji nastaje zbog
naglog prekida izvornog signala i isto tako oštar
početak nastavka presnimavanja. Trajanje ovakvog
prekida obično iznosi 100 - 200 milisekundi.
Druga moguća pojava prilikom ovakvog «stopstart
» presnimavanja manifestira se kao pojačanje
amplituda u središnjem dijelu koje može nastati
prilikom ponovnog startanja odnosno nastavka
presnimavanja. Trajanje ovakvog prekida također
iznosi 100 - 200 milisekundi.
Slika br. 6: Pauze i prekidi koji nastaji prilikom naknadnog presnimavanja i tonske montaže
PAUZE KOD PRESNIMAVANJA S JEDNE
TRAKE NA DRUGU �� ��
PREKRIVANJE STAROG ZAPISA
UBACIVANJEM NOVOG ����
Ako se prilikom procesa presnimavanja koristi samo
«pauza» kao privremeno zaustavljanje, te se
ponovnim otpuštanjem tipke «pauza» nastavlja
presnimavanje, period aktiviranja i deaktiviranja
pauze ostaje vidljiv na oscilogramu kao blagi pad i
ponovni porast amplituda (prelaz nije oštar kao kod
«stop-start» opercije). Vrijeme ovakvog
zaustavljanja je uglavnom kraće od 100 milisekundi.
Ukoliko se presnimavanje vrši na način da se na
postojeći zapis pokuša «ubaciti» neki kratki novi
segment, to će biti vidljivo na oscilogramu.
Pažljivim preslušavanjem može se jasno čuti
ovakvo ubacivanje jer dolazi do promjene u
rečeničnoj intonaciji, a često i u jezičnom
kontekstu govornog izraza.

- nastali efekti ne mogu se izazvati višekratnim preslušavanjem kasete na diktafonu; ovakvi
nehotični efekti (npr. da je prilikom preslušavanja pritisnuta tipka za snimanje) bili bi vidljivi
(ali ih nema),
- efekti su nastali naknadnim obradama i presnimavanjem,
- prekid ili pauza u snimci ne mora nužno značiti da je došlo i do promjene u sadržaju govora
ali je moguće da je čak veći broj pauzi i prekida namjerno napravljen (bez ubacivanja ili
izrezivanja dijela sadržaja) kako bi se njima pokušalo prikriti neka stvarna izrezivanja ili
ubacivanja dijelova govora,
- na najmanje 5 mjesta na a-strani trake ostali su vidljivi tragovi neuspješne tonske montaže.

SLIKE POGLEDATI NA INTERNET STRANICI>
http://www.taracentar.hr/pdf/primjer_vjestacenja.pdf
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://kriminalistika.editboard.com
 
FORENZICKA FONETIKA
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
FORUM KRIMINALISTA I FORENZICARA SRBIJE :: NAJNOVIJA KRIMINALISTICKA OTKRICA :: FORENZIKA-
Skoči na: